.png)
Ukoliko ste roditelj predškolskog djeteta, vjerojatno ste se susreli s pojmom fonološke svjesnosti. Fonološka svjesnost je svijest da su riječi sastavljene od manjih jedinica – slogova i fonema. Uz percepciju govora, kratkoročno pamćenje i brzinu imenovanja, dio je fonološke osjetljivosti čiji je razvoj vrlo važan za kasnije ovladavanje vještinom čitanja. Iako se razvija prirodno, uvijek ju možemo dodatno poticati raznim zadacima i igrama. Više donosimo u nastavku, a na kraju članka možete pronaći materijale za poticanje fonološke svjesnosti kod kuće.
Fonološku osjetljivost možemo podijeliti na fonološku i fonemsku svjesnost.
Fonološka svjesnost odnosi se na prepoznavanje i manipulaciju jezičnim jedinicama većim od fonema te ju možemo nazvati i plitkom fonološkom osjetljivošću, dok se fonemska svjesnost odnosi na baratanje i manipulaciju fonemima te se naziva dubokom fonološkom osjetljivosti.
Fonološka svjesnost odnosi se na prepoznavanje riječi kao dijelova rečenica, prepoznavanje i proizvodnju rime, slogovno stapanje i raščlambu, izdvajanje prvog glasa, glasovno stapanje i raščlambu te manipulaciju glasovima u riječi, a fonemska svjesnost (glasovno stapanje i raščlamba) dio je fonološke svjesnosti.
Fonološka svjesnost jedan je od vidova fonološke obrade i ubraja se u ključne fonološke vještine za daljnji djetetov jezični i čitački razvoj . Jedna je od najprediktivnijih mjera početnog čitanja i pisanja.
Može se manifestirati, primjerice, u prepoznavanju rime u riječima, prebrojavanju glasova, razdvajanju početka riječi od kraja riječi te u izdvajanju glasova u riječi.
Omogućava prepoznavanje i osvještavanje činjenice da se iskazi sastoje od riječi, riječi se sastoje od slogova, a slogovi se sastoje od fonema. Fonološka svjesnost uključuje i osviještenost djeteta o razlikovnim obilježjima fonema, čime se omogućava daljnji razvoj njegova znanja o individualnim fonemima (npr. prepoznavanje glasa „s“ u riječima „pust“ i „spust“).
Fonološka svjesnost razvija se prema sljedećim etapama (prema Andrešić i sur. 2010):
prepoznavanje i proizvodnja rime – pojavljuju se između 3. i 4. godine
prepoznavanje i segmentiranje slogova – pojavljuju se između 4. i 5. godine
izdvajanje prvog glasa u riječima – pojavljuje se u dobi od 5 do 6 godina
glasovno stapanje (fonemska sinteza) i glasovna raščlamba (fonemska analiza) – pojavljuju se u dobi od 6 godina
stvaranje veze fonem – grafem – pojavljuje se u dobi od 6 godina
stvaranje novih riječi dodavanjem, brisanjem ili premještanjem fonema u riječima – pojavljuje se sa 7 godina
U nastavku Vam donosimo nekoliko radnih listića za poticanje razvoja fonološke svjesnosti kod djece predškolske dobi.
Radni listići vlasništvo su Galaksije zabave čija je autorica odgojiteljica Paula Josipović, magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Ove ćete radne listiće, kao i brojne druge zadatke za predškolarce uskoro moći pronaći u našoj vježbenici Veselo u školu.
LITERATURA:
Andrešić, D., Benc Štuka, N., Gugo Crevar, N., Ivanković, I., Mance, V., Mesec, I., Tambić, M. (2010). Kako dijete govori? Zagreb: Planet Zoe.
Ivšac Pavliša, J. i Lenček, M. (2011). Fonološke vještine i fonološko pamćenje: neke razlike između djece urednoga jezičnoga razvoja, djece s perinatalnim oštećenjem mozga i djece s posebnim jezičnim teškoćama kao temeljni prediktor čitanja. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 47(1), 1-16.
Maldini, J. (2017). Pojavnost artikulacijskih i fonoloških teškoća u djece srednje i starije predškolske dobi. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Rebernjak, V. (2017). Razvoj fonološke svjesnosti kod djece predškolske dobi. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Tomić, D. (2013). Odnos fonetskoga i fonološkoga razvoja glasa /r/ kod djece u dobi od 3 do 7 godina. Doktorska disertacija. Zagreb: Filozofski fakultet.